OSMANISTIKA

  • O nastanku Sarajeva – 1. februar 1462. godine

    O nastanku Sarajeva – 1. februar 1462. godine

    in

    Aladin Husić, Behija Zlatar i Enes Pelidija su autori izvornog naučnog rada “O nastanku Sarajeva” koji je objavljen u časopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu 2020; 49 (41) koji je, između ostalog, poslužio i kao Elaborat Gradskom vijeću Grada Sarajeva za inicijativu da se 1. februar 1462. godine uspostavi kao Dan osnivanja grada Sarajeva.…

  • O knjizi “Svakodnevni život u Sarajevu 1850-1878”

    O knjizi “Svakodnevni život u Sarajevu 1850-1878”

    in ,

    Osvrt na knjigu “Svakodnevni život u Sarajevu 1850-1878” autorice dr. Hane Younis iz pera Mehmeda Hodžića, mladog magistra historije objavljen je u časopisu “Radovi” Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Knjiga XXIII, Sarajevo, 2020. Knjiga predstavlja drugu publikaciju u izdanju Centra za osmanističke studije. Tekst u cjelosti dostupan na linku ispod: Svakodnevni život u Sarajevu 1850-1878

  • O knjizi „Foča središte Hercegovačkog sandžaka“ dr. Muamera Hodžića

    O knjizi „Foča središte Hercegovačkog sandžaka“ dr. Muamera Hodžića

    in

    Uzimajući u obzir tragediju Foče i fočanskog kraja u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine kao i masovnim zločinama za vrijeme Drugog svjetskog rata, knjiga autora Muamera Hodžića, objavljena u izdanju Orijentalnog instituta UNSA 2019. godine, dobiva još više na značaju budući da su u istom periodu zatrta gotova sva…

  • Historijske i pravne činjenice o džamiji “Aja Sofija” u Istanbulu

    Historijske i pravne činjenice o džamiji “Aja Sofija” u Istanbulu

    in

            1. Aja Sofija je nakon osvojenja Konstantinopolja/Istanbula 1453. godine, prema tadašnjim političkim običajima i pravnim dopuštenjem islamske uleme, prešla u vlasništvo (kao vojni plijen) osmanskog sultana.         2. Aja Sofija nije kupljena od pravoslavnih popova. Ne postoji historijski izvor o kupoprodaji.         3. Tadašnji osmanski…

  • Zašto ja, a zašto ne oni?

    Zašto ja, a zašto ne oni?

    in

    Dok sam se kao srednjoškolac upoznavao s natpisima na osmanskom po raznim historijskim spomenicima grada Burse, razmišljao sam o sljedećem: Oko mene se nalaze nekakvi natpisi koje ja ne znam (pro)čitati. Zašto? To mi je jako teško padalo. Zašto ja kao dječak koji se školuje i živi u Bursi ne znam čitati osmanske natpise oko…

  • Kako je britanska igra naftom srušila Osmanlije?

    Kako je britanska igra naftom srušila Osmanlije?

    in

    Britansko carstvo je krajem 19. stoljeća bila vodeća imperijalistička sila, dok je, s druge strane, u ekonomskom pogledu, ubrzano doživljavala dekadencu. Nakon Američkog građanskog rata i pojave industralizacije u Njemačkoj, Evropi i Latinskoj Americi, započet je rapidan rast investicija iz Londona. Jedan od epiloga ovakvog stanja jeste poništavanje Zakona o žitu 1846. godine i kao rezultat toga…

  • U Janji promovirana knjiga “Svakodnevni život u Sarajevu 1850-1878.” Hane Younis

    U Janji promovirana knjiga “Svakodnevni život u Sarajevu 1850-1878.” Hane Younis

    in

    Ovogodišnja manifestacija Dani Hasana Kaimije je svoje programske sadžaje realizirala u Janji. Domaćin događaja je bio BZK Preporod Janja. U subotu 15. juna upriličena je promocija historiografskog djela Hane Younis Svakodnevni život u Sarajevu (1850-1878.). Knjiga je objavljena u izdanju Centra za osmanističke studije. O knjizi su govorili dr. sci. Kemal Bašić, dr. sci. Muamer Hodžić…

  • Louis Sabundžu – pop u palati Jildiz

    Louis Sabundžu – pop u palati Jildiz

    in

    Čovjek se nastoji držati podalje od onih koji mu štetu nanose i zamke prave, čak ih ne želi ni vidjeti, ako je to ikako moguće. Međutim, sve ovo ne važi za nekog sultana, posebno ako je okružen sa mnogo neprijatelja s kojima mora biti spreman na sve i mudro postupati. Današnja tema je sultan Abdulhamid…

  • Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)

    Period vladavine sultana Abdulhamida II (1876-1908)

    in

    Hiljade ubijenih i prisiljenih na iseljenje za vrijeme pobuna u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj probudili su gnjev kod osmanskog stanovništva. Nepromišljeno trošenje novca, uprkos finansijskim poteškoćama u kojim se našla država i želja protivnika sultana Abdulaziza za proglašenjem mešrutijeta[1], stvorili su dobru podlogu za svrgavanje sultana sa vlasti. Na ovaj način je 30. maja 1876.…

  • Period Tanzimata u osmanskoj historiji (1839-1876.)

    Period Tanzimata u osmanskoj historiji (1839-1876.)

    in

    Pripremljen od strane Rešit-paše i pročitan 3. novembra 1839. godine na mejdanu Gulhane, tanzimatski proglas je garantovao zaštitu života, imovine i časti svih podanika, da se niko ne smije pogubiti prije suđenja i da će država čuvati svačiju imovinu. Ovim fermanom potvrđeno je i uzimanje poreza po određenim kriterijima i ravnopravno, jasno određeno služenje vojske,…