U okviru serijala online predavanja Centra za osmanističke studije večeras je predavanje na temu “Historija Bosanske Krajine kroz prizmu nišana” održao Haris Kajtezović, diplomant istanbulskog vakufskog univerziteta „Fatih Sultan Mehmet“, mladi i perspektivni istraživač osmanske historije i kulturne baštine iz Bosanskog Novog. Moderator je bio dr. Sedad Bešlija, predsjednik Centra.
U vrlo zanimljivom predavanju, Kajtezović je uz slikovnu prezentaciju nišana govorio o istraživanjima koje vrši u posljednje vrijeme primarno u mezaristanu Jablanica u Bosanskom Novom, ali i drugim mezaristanima i lokalitetima na kojima se još uvijek nalaze, u cjelosti ili djelimično, očuvani nišani iz različitih epoha bosanske prošlosti, pomoću kojih je moguće rekonstruisati historijat gradova i ljudi u Bosanskoj Krajini. Također je skrenuo pažnju na brojne izazove s kojima se suočava tokom istraživanja, od nemara i izostanka svijesti o važnosti očuvanja materijalne kulturne baštine do institucionalne devastacije mezaristana.
Kajtezović je istakao da historijska Bosanska Krajina obuhvata geografsku regiju u zapadnoj Bosni i Hercegovini, okruženu nizom rijeka: Savom (sjever), Glinom (sjeverozapad), Vrbanjom i Vrbasom (istok i jugoistok). Život na vojnoj granici osmanske imperije bio je obilježen konstantnim ratovima i sukobima, koji su trajali čak i u periodima kada je vladao službeni mir između velikih carstava. Povijest ove regije obilježena je pojavom kapetanija, što je predstavljalo jedini primjer nasljedne funkcije u čitavom Osmanskom Carstvu. Burna prošlost Bosanske Krajine oblikovala je mentalitet i običaje stanovnika ove regije, koji su pridavali veliki značaj klesanju svoje prošlosti na nišane. Masivni krajiški nišani na sebi kriju viševjekovne priče o kulturi i identitetu bosanskih muslimana. Tamo gdje su arhivi paljeni i nestajali, upravo je kamen sačuvao čvrste dokaze o kontinuitetu i postojanju jednog naroda.
Drugi dio predavanja Kajtezović je odvojio za jedan broj primjera iz kojih se najjasnije vidi odnos stanovništva i lokalnih, entitetskih i državnih institucija prema kulturnoj baštini. Naveo je da se na mnogim kućnim tavanima još uvijek nalazi vrlo vrijedna historijska građa odnosno dokumenti različite vrste iz osmanskog vremena za koju obični ljudi smatraju da su ajeti iz Kur'ana ili magijski zapisi (sihr) te da se često suočava na terenu sa situacijom u kojoj mu stanovnici donose na pregled građu koja je decenijama bila pohranjena na nekom tavanu ili u podrumu. U jednom takvom slučaju Kajtezović je došao da sjajnog otkrića kojim je otkrio potpuno zaboravljeno ime i ličnost hafiza Muharema ef. Avdagića (u. 1942.), koji se nakon školovanja u Istanbulu vratio krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Bosanski Novi i bio na dužnosti imama u Vidorijskoj džamiji pune četiri decenije, ali i veoma vrijednu “hafizovu arhivu” koja je ostala iza njega nekim slučajem sačuvana na tavanu jedne kuće. Hafiz Muharem ef. Avdagić ukopan je na Haremu Jablanice, međutim nišan je djelimično devastiran. Naime, 1960-ih godina, neodgovorni pojedinci su vježbali korištenje vatrenog oružja, prilikom čega su za ovaj barbarski čin izabrali hafizov nišan. Iako se i danas na njegovom nišanu nalaze rupe od metaka, interesantno je za primijetiti da je hafizov nišan ustvari jedini nišan na lokalitetu na kojem se pri vrhu zadržala originalna zelena boja. S obzirom na to da je zbog ratnih dešavanja skoro sva arhivska građa u ustanovama u Bosanskom Novom devastirana, arhiv hafiza Avdagića je trenutno najstariji, najprecizniji i jedini originalni arhiv koji govori o prošlosti Novskog Pounja u prvoj polovini 20. vijeka.
Na kraju predavanja Kajtezović je, povukavši paralelu sa dešavanjima i slučajem oko Lakišića harema u Mostaru, pozvao nadležne institucije da zaštite nacionalne spomenike, ali i druge lokalitete kulturne baštine u bosanskohercegovačkom entitetu Rs navodeći primjere da se još uvijek pojedini mezaristani u katastru vode kao šumsko zemljište čime se ti lokaliteti izlažu potpunom uništavanju te primjere iz svakodnevnice u kojoj pojedinci iz obijesti i neznanja uništavaju veoma dragocjene nišane koji su vrlo često jedini izvor za rekonstrukciju nekog pitanja iz historije Bosne i Hercegovine i Bosanske Krajine.
Komentariši